Kada sijemo mrkvu

Mrkva spada među najpopularnije povrtnice u hrvatskim vrtovima. Ovo svestrano povrće obogaćuje naša svakodnevna jela i istovremeno donosi brojne zdravstvene koristi. Kada sijemo mrkvu jedno je od ključnih pitanja koje si postavljaju kako početnici tako i iskusni vrtlari. Pravilan odabir vremena sjetve značajno utječe na kvalitetu i količinu uroda.

optimalno vrijeme za sjetvu mrkve

Mrkva je dvogodišnja biljka koju uzgajamo kao jednogodišnju, jer nas zanima prvenstveno njezin korijen. Možemo je sijati u različitim razdobljima godine, ovisno o sorti i našim željama vezano uz vrijeme berbe uroda. Glavna sezona sjetve mrkve u Sloveniji traje od rane proljeći do sredine ljeta.

Prva sjetva mrkve obično se odvija u ožujku, kada se tlo dovoljno zagrije. Temperatura tla mora doseći najmanje 7-8°C, kako bi sjeme moglo početi klijati. Prerana sjetva u hladno tlo uzrokuje lošije i sporije klijanje, što može dovesti do rijetkog usjeva. S druge strane, prekasna sjetva u ljetnim mjesecima može uzrokovati probleme, jer su temperature previsoke, a utječe i suša.

Za rani urod možemo sijati mrkvu već krajem veljače, samo u zaštićenim prostorima ili pod niskim tunelima. Tako osiguravamo povoljnije uvjete za klijanje i početni rast. Rane sorte mrkve, posijane u to vrijeme, možemo brati već krajem svibnja ili početkom lipnja.

Glavnina sjetve mrkve u Sloveniji se odvija od sredine ožujka do kraja travnja. To je idealno vrijeme za sjetvu sorti koje ćemo brati ljeti i u jesen.

Tlo je tada već dovoljno zagrijano, a opasnost od kasnih mrazeva je manja.

Ljetna i jesenska sjetva mrkve

Kada sijemo mrkvu za jesensku i zimsku potrošnju? Ljetna sjetva mrkve odvija se od lipnja do sredine srpnja.

Mrkva, posijana u to vrijeme, će dozrijeti u jesen i može se brati sve do prvih mrazova. Neke sorte su prikladne i za prezimljavanje u tlu, što nam omogućuje svjež urod također i u zimskim mjesecima.

Ljetna sjetva ima svoje posebnosti. Tlo je tada obično suše, stoga je potrebno osigurati dovoljno vlage. Sjeme mrkve klija sporije pri visokim temperaturama, stoga sijemo u večernjim satima i redovito zalijevamo usjev.

Neki vrtlari prekrivaju gredice sa sjenilima kako bi spriječili pregrijavanje tla.

Jesenska sjetva mrkve nije česta praksa u Sloveniji zbog naših klimatskih uvjeta. U toplijim predjelima države pak se mrkva može sijati i u rujnu za rani proljetni urod sljedeće godine.

Takva mrkva prezimi u tlu i nastavlja s rastom čim se u proljeće temperature podignu.

Za uspješnu jesensku sjetvu biramo sorte koje su otporne na niske temperature i bolesti. Gredicu možemo zaštititi sa slamom ili agrotekstilom kada nastupe prvi mrazovi.

Izbor sorte s obzirom na vrijeme sjetve

Izbor prave sorte mrkve usko je povezan s time kada sijemo mrkvu. Na tržištu je dostupno mnogo različitih sorti koje se razlikuju po vremenu dozrijevanja, obliku i boji korijena te otpornosti na bolesti.

Rane sorte mrkve, kao što su ‘Nantes’, ‘Amsterdam’ i ‘Pariška tržna’, prikladne su za proljetnu sjetvu. Ove sorte imaju kraće vrijeme dozrijevanja, obično 70-90 dana od sjetve do berbe. Njihovi korijeni su nježniji i sočniji, ali su manje prikladni za dugotrajno skladištenje.

Srednje kasne sorte, kao što su ‘Chantenay’, ‘Berlicum’ i ‘Flakee’, sijemo od travnja do lipnja. Ove sorte trebaju 100-120 dana do tehnološke zrelosti i daju veće korijene koji su prikladni i za skladištenje.

Kasne sorte mrkve, kao što je ‘Flakkese’, najprikladnije su za ljetnu sjetvu. Njihovo vrijeme dozrijevanja je duže, čak do 140 dana, ali daju korijene koji su izvrsni za dugotrajno skladištenje preko zime.

priprema tla i tehnika sjetve

Pravilna priprema tla je ključna za uspješan uzgoj mrkve, jer mrkva najbolje uspijeva u dubokim, blago pjeskovitim tlima, koja su dobro drenirana i bogata humusom. Teška, glinena tla uzrokuju deformacije korijena i slabiji rast.

Gredicu za mrkvu pripremamo već u jesen dubokim prekopavanjem. U proljeće, neposredno prije sjetve, tlo samo plitko obrađujemo i poravnavamo ga. Mrkva ne voli svježe gnojeno tlo, stoga gnojimo već u pretkulturi. Ako je potrebno dodatno gnojenje, koristimo dobro razgrađeni kompost ili organsko gnojivo, koje ugrađujemo u tlo najmanje dva tjedna prije sjetve.

Kada sijemo mrkvu, utječe i na dubinu sjetve. Kod proljetne sjetve sijemo pliće, na dubinu 1-1,5 cm, dok kod ljetne sjetve sijemo nešto dublje, do 2 cm, kako bismo sjemenkama osigurali više vlage.

Razmak između redova neka bude 25-30 cm, a u redu sjeme sijemo gusto i kasnije prorjeđujemo na razmak 3-5 cm.

Njega usjeva nakon sjetve

Nakon sjetve potrebna je redovita njega usjeva, bez obzira na vrijeme sjetve mrkve. U početnoj fazi rasta mrkva je osjetljiva na konkurenciju korova, stoga je redovito plijevljenje nužno.

Kada biljke dosegnu visinu 5-7 cm, razrijedite ih na odgovarajuću udaljenost, kako bi imale dovoljno prostora za razvoj korijena.

Zalijevanje je posebno važno u vrijeme klijanja i kod ljetne sjetve. Tlo mora biti ravnomjerno vlažno, ali ne previše mokro, jer to može uzrokovati truljenje korijena. Kada su biljke već dobro razvijene, zalijevamo rjeđe, ali izdašnije.

Mrkva ima i neke štetnike, među kojima je najpoznatija mrkvina muha. Može se zaštititi prekrivanjem usjeva vrtnom koprenom ili izmjeničnom sjetvom mrkve i luka, koji svojim mirisom tjera štetnike.

Berba i skladištenje uroda

Vrijeme berbe uroda ovisi o tome kada sijemo mrkvu i koju sortu odaberemo. Rane sorte, posijane u proljeće, možemo početi vaditi već nakon 70-80 dana, kada korijeni dosegnu promjer 2-3 cm. Kasnije sorte vadimo kada dosegnu punu veličinu, obično 100-140 dana nakon sjetve.

Jesenski urod mrkve, namijenjen skladištenju, vadimo prije prvih jačih mrazova. Mrkvu, koju želimo ostaviti u zemlji preko zime, zaštitimo debelim slojem slame ili lišća.

Neke sorte mogu podnijeti temperature do -5°C i možemo ih vaditi čak i zimi, kada tlo nije smrznuto.

Za skladištenje biramo zdrave, neoštećene korijene, koje očistimo od zemlje i odrežemo im lišće otprilike 1 cm iznad korijena. Mrkvu najbolje skladištimo u hladnom prostoru pri temperaturi 0-5°C i visokoj zračnoj vlazi. Možemo je pohraniti u sanduke s pijeskom ili u hladnjaku, omotanu u perforiranu foliju.

Kada sijemo mrkvu, dakle, ovisi o brojnim čimbenicima – od sorte koju želimo uzgajati, do vremena kada želimo vaditi urod. Pravilnim odabirom vremena sjetve i odgovarajućom njegom možemo uživati u svježoj domaćoj mrkvi veći dio godine.