Kako sadimo papriku

Prije nego što se posvetimo sadnji paprike, moramo osigurati odgovarajuću pripremu tla. Paprika zahtijeva bogato, dobro drenirano tlo s puno organske tvari. Idealna pH vrijednost tla za uzgoj paprike je između 6,0 i 6,8, što odgovara blago kiselom do neutralnom tlu. Ako niste sigurni u kvalitetu svog tla, preporučujem vam da provedete jednostavnu analizu tla, koja je dostupna u većini vrtlarskih centara.

S pripremom tla počinjemo već u jesen ili rano proljeće, najmanje dvije sedmice prije sadnje. Prvo uklanjamo sav korov i veće kamenje, a zatim prekopavamo tlo do dubine od oko 30 centimetara. U tlo umiješamo dobro razgrađeni kompost ili stajsko gnojivo, otprilike 3-5 kilograma po kvadratnom metru. To osigurava dovoljno hranjivih tvari za cijelu vegetacijsku sezonu.

Paprika je biljka koja voli toplinu, stoga gredica treba biti na sunčanom mjestu i zaštićena od jakih vjetrova. Ako imate mogućnost, odaberite lokaciju na kojoj prošle godine nisu rasle paprika, paradajz ili patlidžan, jer ove biljke pripadaju istoj porodici i mogu prenositi slične bolesti.

Nakon pripreme osnovne gredice, dodajte posebna gnojiva za plodovito povrće, jer ona sadrže optimalan omjer hranjivih tvari koji potiče razvoj plodova. Gnojiva umiješamo u gornji sloj tla otprilike 10 dana prije planirane sadnje.

Uzgoj sadnica paprike

Kako sadimo papriku zavisi i od toga da li uzgajamo vlastite sadnice ili kupujemo već pripremljene. Uzgoj vlastitih sadnica počinje otprilike 8-10 sedmica prije očekivane sadnje na otvorenom. Pod našim klimatskim uslovima, to znači otprilike u februaru ili početkom marta.

Sijemo sjeme paprike u plitke posude sa sterilnim supstratom za sjetvu. Posijano sjeme prekrivamo tankim slojem supstrata, otprilike 0,5 centimetara. Posude prekrivamo prozirnom folijom ili staklom kako bismo stvorili toplo i vlažno okruženje koje pospješuje klijanje. Optimalna temperatura za klijanje je između 22 i 28 stepeni Celzijusa.

Čim sjeme proklija, što obično traje 7-14 dana, uklanjamo poklopac i posude stavljamo na svijetlo mjesto, ne na direktno sunce. Temperatura bi sada trebala biti nešto niža, otprilike 20 stepeni Celzijusa tokom dana i 16-18 stepeni noću. Kada sadnice razviju prvi par pravih listova, presađujemo ih u pojedinačne saksije prečnika 7-9 centimetara.

U fazi rasta sadnica, redovno ih zalijevamo i pazimo da zemlja ne bude previše vlažna. Otprilike dvije sedmice prije sadnje na otvorenom, počinjemo sa postepenim kaljenjem sadnica, tako što ih kratkotrajno izlažemo vanjskim uslovima. Svaki dan produžavamo vrijeme izlaganja, dok sadnice ne budu spremne za trajni boravak na otvorenom.

Sadnja paprike na otvorenom

Paprika je osjetljiva na hladnoću, stoga je sadimo na otvorenom tek kada prođe opasnost od mraza i kada se tlo dovoljno zagrije. U Sloveniji je to obično u drugoj polovini maja, dok u toplijim krajevima može biti i nešto ranije. Temperatura tla mora biti najmanje 15 stepeni Celzijusa.

Prije sadnje dobro zalijemo gredicu. Sadnice paprike sadimo na razmaku od 40-50 centimetara u redu i 60-70 centimetara između redova. Kopamo dovoljno velike rupe kako bismo sadnicu posadili nešto dublje nego što je rasla u saksiji, pazeći da listovi ne budu zakopani.

Zemlju oko sadnice dobro pritisnemo i obilno zalijemo.

Nakon sadnje preporučljivo je pokriti tlo oko biljaka malčem, koji može biti slama, pokošena trava ili posebna vrtna folija. Malč pomaže u zadržavanju vlage u tlu, sprečava rast korova i osigurava stabilnu temperaturu tla.

Ako koristite organski malč, pazite da ne bude preblizu stabljici biljke, jer to može dovesti do truljenja.

Za bolji prinos možemo prilikom sadnje pored svake biljke postaviti potporanj, jer se grane paprike lako lome pod težinom plodova. Kao potporanj možemo koristiti drvene štapove ili posebne metalne potpornje za paradajz.

<img class=”size-large alignright” style=”float: right;margin: 0 0 10px 15px;max-width: 400px;height: auto” src=”https://realt.si/wp-content/uploads/2025/06/aiag-5f9db6-ede5

Njega paprike tokom vegetacionog perioda

Redovno zalijevanje je ključno za uspješan rast paprike. Zemlja treba uvijek biti umjereno vlažna, ali ne previše mokra.

Tokom vrućih ljetnih dana zalijevamo ujutro ili navečer, nikada usred dana kada je sunce najjače. Izbjegavamo kvašenje listova, jer to može potaknuti razvoj gljivičnih bolesti.

Način na koji sadimo papriku utiče i na kasniju njegu. Otprilike tri sedmice nakon sadnje, biljke gnojimo đubrivom bogatim kalijem i fosforom, što podstiče razvoj plodova.

Gnojenje ponavljamo jednom do dva puta u razmaku od tri sedmice. Prekomjerno đubrenje dušikom se ne preporučuje, jer to podstiče rast listova na štetu plodova.

Tokom vegetacionog perioda redovno uklanjamo korov koji se takmiči s našim biljkama za hranjive tvari i vodu. Ako primijetimo žute listove na donjem dijelu biljke, uklanjamo ih, jer su često izvor infekcije.

Također je preporučljivo ukloniti prve cvjetove koji se pojave, jer to podstiče biljku na snažniji rast i kasnije dovodi do obilnijeg prinosa.

Tokom toplotnih talasa, kada temperature pređu 30 stepeni Celzijusa, osiguravamo zasjenjivanje biljaka. Možemo koristiti mreže za zasjenjivanje ili improvizirati s drugim materijalima.

Visoke temperature, naime, koče razvoj plodova i mogu dovesti do opadanja cvjetova.

Zaštita od bolesti i štetočina

Paprika može biti napadnuta različitim štetočinama i bolestima. Među najčešće štetočine spadaju lisne uši, paučinaste grinje i tripsi.

Kod prvih znakova zaraze posežemo za prirodnim sredstvima poput otopine sapuna, otopine koprive ili otopine bijelog luka. Ako to nije dovoljno, posežemo za biološkim ili hemijskim sredstvima, ali se uvijek pridržavamo uputa proizvođača.

Među najčešće bolesti spadaju pepelnica, siva plijesan i različite bakterijske infekcije. Preventivno možemo prskati biljke čajem od žalfije ili kamilice, što jača otpornost biljaka.

Osim toga, ne sadite papriku više godina zaredom na isto mjesto i osigurajte dobru prozračnost između biljaka.

Ako primijetimo zaražene dijelove biljke, odmah ih uklanjamo i uništavamo i nikako ih ne kompostiramo. Kod jače zaraze konsultujemo stručnjaka u vrtnom centru, koji će nam preporučiti odgovarajuće sredstvo za suzbijanje.

Berba i skladištenje

Plodovi paprike su obično spremni za berbu 70-90 dana nakon presađivanja na otvoreno. Prepoznaju se po svojoj karakterističnoj veličini, obliku i boji, koja zavisi od sorte. Većina sorti paprike sazrijeva od zelene do crvene, ali postoje i žute, narandžaste, pa čak i ljubičaste sorte.

Plodovi se beru makazama ili oštrim nožem, nikada trganjem, jer bi se biljka mogla oštetiti. Kako bi se podstaklo dalje plodonošenje, zrela paprika se redovno bere. Prinos je obično najbolji u avgustu i septembru, prije prvih jesenjih zahlađenja.

Svježe ubrana paprika može se čuvati u frižideru do dvije sedmice. Za duže skladištenje, može se zamrznuti, osušiti ili ukiseliti.

Prije zamrzavanja, paprika se očisti, uklone se sjemenke i nareže na željenu veličinu. Sušenje je tradicionalna metoda konzerviranja, gdje se paprika reže na trake i suši na suncu ili u dehidratoru. Kiseljenje u sirćetu ili ulju je odličan način da se sačuva ukus svježe paprike tokom cijele zime.

Sada kada znate kako sadimo papriku i kako se brinuti o njoj tokom cijele vegetacijske sezone, spremni ste za bogatu berbu ovih ukusnih i svestranih plodova. Uz malo truda i pažnje, možete uživati u domaćoj paprici od ljeta do kasne jeseni.