Kada sijemo mrkvu

Mrkva spada među najpopularnije povrće u slovenskim vrtovima. Ovo svestrano povrće obogaćuje naša svakodnevna jela i istovremeno donosi brojne zdravstvene koristi. Kada sijemo mrkvu je jedno od ključnih pitanja koje postavljaju kako početnici tako i iskusni vrtlari. Pravilan odabir vremena sjetve značajno utječe na kvalitetu i količinu uroda.

Optimalno vrijeme za sjetvu mrkve

Mrkva je dvogodišnja biljka koju uzgajamo kao jednogodišnju, jer nas prvenstveno zanima njen korijen. Možemo je sijati u različitim periodima godine, ovisno o sorti i našim željama u pogledu vremena berbe. Glavna sezona sjetve mrkve u Sloveniji traje od ranog proljeća do sredine ljeta.

Prva sjetva mrkve obično se obavlja u martu, kada se tlo dovoljno zagrije. Temperatura tla mora dostići najmanje 7-8°C da bi sjeme moglo početi klijati. Prerana sjetva u hladno tlo uzrokuje lošije i sporije klijanje, što može dovesti do rijetkog usjeva. S druge strane, prekasna sjetva u ljetnim mjesecima može uzrokovati probleme, jer su temperature previsoke i utiče i suša.

Za rani urod, mrkvu ponekad možemo sijati već krajem februara, ali samo u zaštićenim prostorima ili pod niskim tunelima. Tako osiguravamo povoljnije uslove za klijanje i početni rast. Rane sorte mrkve, posijane u ovo vrijeme, mogu se brati već krajem maja ili početkom juna.

Glavnina sjetve mrkve u Sloveniji odvija se od sredine marta do kraja aprila. Ovo je idealno vrijeme za sjetvu sorti koje ćemo brati ljeti i u jesen.

Tlo je tada već dovoljno zagrijano, a opasnost od kasnih mrazeva je manja.

Ljetna i jesenja sjetva mrkve

Kada sijemo mrkvu za jesenju i zimsku upotrebu? Ljetna sjetva mrkve odvija se od juna do sredine jula.

Mrkva, posijana u ovo vrijeme, dozrijeće u jesen i može se brati sve do prvih mrazeva. Neke sorte su pogodne i za prezimljavanje u zemlji, što nam omogućava svjež urod i u zimskim mjesecima.

Ljetna sjetva ima svoje specifičnosti. Tlo je tada obično suvlje, pa je potrebno osigurati dovoljnu vlagu. Sjeme mrkve sporije klija pri visokim temperaturama, stoga sijemo u večernjim satima i redovno zalijevamo usjev.

Neki vrtlari prekrivaju gredice mrežama za sjenu kako bi spriječili pregrijavanje tla.

Jesenja sjetva mrkve nije česta praksa u Sloveniji zbog naših klimatskih uslova. Međutim, u toplijim dijelovima zemlje mrkvu možemo sijati i u septembru za rani proljetni urod sljedeće godine.

Takva mrkva prezimi u zemlji i nastavlja rasti čim se temperature podignu u proljeće.

Za uspješnu jesenju sjetvu biramo sorte koje su otporne na niske temperature i bolesti. Gredicu možemo zaštititi slamom ili agrotekstilom kada nastupe prvi mrazevi.

Izbor sorte prema vremenu sjetve

Izbor prave sorte mrkve je usko povezan s tim kada sijemo mrkvu. Na tržištu je dostupno mnogo različitih sorti, koje se razlikuju po vremenu zrenja, obliku i boji korijena te otpornosti na bolesti.

Rane sorte mrkve, kao što su ‘Nantes’, ‘Amsterdam’ i ‘Pariška tržna’, su pogodne za proljetnu sjetvu. Ove sorte imaju kraće vrijeme zrenja, obično 70-90 dana od sjetve do berbe. Njihovi korijeni su nježniji i sočniji, ali su manje pogodni za dugotrajno skladištenje.

Srednje kasne sorte, kao što su ‘Chantenay’, ‘Berlicum’ i ‘Flakee’, sijemo od aprila do juna. Ove sorte trebaju 100-120 dana do tehnološke zrelosti i daju veće korijene, koji su pogodni i za skladištenje.

Kasne sorte mrkve, kao što je ‘Flakkese’, su najpogodnije za ljetnu sjetvu. Njihovo vrijeme zrenja je duže, čak do 140 dana, ali daju korijene, koji su odlični za dugotrajno skladištenje preko zime.

Priprava tla i tehnika sjetve

Pravilna priprema tla je ključna za uspješan uzgoj mrkve, jer mrkva najbolje uspijeva u dubokim, blago pjeskovitim tlima, koja su dobro drenirana i bogata humusom. Teška, glinena tla uzrokuju deformacije korijena i slabiji rast.

Gredicu za mrkvu pripremamo već u jesen dubokim prekopavanjem. U proljeće, neposredno prije sjetve, tlo samo plitko obradimo i poravnamo. Mrkva ne voli svježe gnojeno tlo, stoga gnojimo već u pretkulturi. Ako je potrebno dodatno gnojenje, koristimo dobro razgrađen kompost ili organsko gnojivo, koje ugradimo u tlo najmanje dvije sedmice prije sjetve.

Kada sijemo mrkvu, utiče i na dubinu sjetve. Kod proljetne sjetve sijemo pliće, na dubinu od 1-1,5 cm, dok kod ljetne sjetve sijemo nešto dublje, do 2 cm, kako bismo sjemenkama osigurali više vlage.

Razmak između redova neka bude 25-30 cm, a u redu sjeme sijemo gusto i kasnije prorijedimo na razmak od 3-5 cm.

Njega usjeva nakon sjetve

Nakon sjetve potrebna je redovna njega usjeva, bez obzira na vrijeme sjetve mrkve. U početnoj fazi rasta mrkva je osjetljiva na konkurenciju korova, stoga je redovno plijevljenje neophodno.

Kada biljke dosegnu visinu od 5-7 cm, prorijedite ih na odgovarajuću udaljenost kako bi imale dovoljno prostora za razvoj korijena.

Zalijevanje je posebno važno u vrijeme klijanja i kod ljetne sjetve. Tlo mora biti ravnomjerno vlažno, ali ne previše mokro, jer to može uzrokovati truljenje korijena. Kada su biljke već dobro razvijene, zalijevamo rjeđe, ali izdašnije.

Mrkva ima i neke štetočine, među kojima je najpoznatiji mrkvin moljac. Može se zaštititi prekrivanjem usjeva vrtnom koprenom ili naizmjeničnom sjetvom mrkve i luka, koji svojim mirisom tjera štetočine.

Berba i skladištenje uroda

Vrijeme berbe uroda ovisi o tome kada sijemo mrkvu i koju sortu odaberemo. Rane sorte, posijane u proljeće, možemo početi vaditi već nakon 70-80 dana, kada korijeni dosegnu promjer 2-3 cm. Kasnije sorte vadimo kada dosegnu punu veličinu, obično 100-140 dana nakon sjetve.

Jesenski urod mrkve, namijenjen skladištenju, vadimo prije prvih jačih mrazeva. Mrkvu, koju želimo ostaviti u zemlji preko zime, zaštitimo debelim slojem slame ili lišća.

Neke sorte mogu podnijeti temperature do -5°C i možemo ih vaditi i zimi, kada tlo nije smrznuto.

Za skladištenje biramo zdrave, neoštećene korijene, koje očistimo od zemlje i odrežemo im lišće otprilike 1 cm iznad korijena. Mrkvu najbolje skladištimo u hladnom prostoru na temperaturi 0-5°C i visokoj zračnoj vlazi. Možemo je pohraniti u sanduke s pijeskom ili u hladnjaku, umotanu u perforiranu foliju.

Kada sijemo mrkvu, dakle, ovisi o brojnim faktorima – od sorte koju želimo uzgajati, do vremena kada želimo vaditi urod. Pravilnim odabirom vremena sjetve i odgovarajućom njegom možemo uživati u svježoj domaćoj mrkvi veći dio godine.